+381 11 78 57 555 / +381 62 288 470

    Velimira Bate Živojinovića (Bojanska) 5, Beograd

DELATNOSTI

Spektroskopija

Spektroskopija danas predstavlja razvijenu disciplinu I deli se na brojne poddiscipline, prema:

Elektomagnetni zrak ( EMZ )

Elektromagnetna interakcija sa materijom uklju

uje apsorpciju ili emisiju elektromagnetne energije kvantirane prelaze između energija elektrona, vibracija veza, molekulskih rotacija, rotacija molekula i elektronskih i nuklearnih spinova.

Interakcije elektromagnetnog zraka (EMZ) materija su iskorišćene kod uređaja koji se nazivaju spektrometri, spektrofotometri ili spektroskopi. Dobijeni spektari iz ovih uređaja se snimaju grafički ili fotografski I tako omogućavaju proučavanje talsnih dužina i intenziteta EMZ apsorpcije ili emisije uzorka.

Elektromagnetno zračenje je energija koja se prenosi kroz prostor najvećom mogućom brzinom.

Kako su razlike između kvantiranih nivoa energije jedinstvene za svaku hemijsku vrstu, proučavanje frekvencija apsorbovanog zračenja omogućava karakterizaciju sastava u uzorku materije. Tada se eksperimentalno utvrđuje smanjenje snage zračenja, odnosno apsorbancija u zavisnosti od talasne dužine ili frekvencije, što se prikazuje u obliku apsorpcionog spektra.

Opšti oblik apsorpcionog spektra može biti veoma različit i zavisi od: složenosti, fizičkog stanja i okoline vrste koja apsorbuje.

Kad su čestice koje zrače jedna od druge dovoljno udaljene da se ponašaju kao nezavisna tela, tada proizvode zračenje koje se sastoji od relativno malo specifičnih talasnih dužina. Spektar koji tada nastaje kao rezultat takvog zračenja je diskontinualan i naziva se linijski spektar.

Linijski spektri potiču od atoma ili jednostavnih molekula koji su, npr. u gasovitim stanju.

Nasuprot tome, kontinualni spektri su takvi kod kojih se pojavluje mnoštvo linija u malom delu spektralnog područja pa su pojedine linije međusobno vrlo blizu i teško se mogu razdvojiti. Ovakvi spektri potiču od složenih molekula koji poseduju veliki broj bliskih energetskih stanja (čvrsta tela i tečnosti) u kojima se atomi nalaze toliko blizu jedan drugom da se ne mogu ponašati nezavisno.